Wellion

Hiperuricemija - povišene razine mokraćne kiseline

UZROCI I POSLJEDICE

Bolna upala zglobova / giht

 

Mokraćna kiselina je krajnji produkt metabolizma bjelančevina, i uglavnom se konzumira u mesu kao komponenta hrane. Pri višim koncentracijama mokraćne kiseline mogu se formirati kristali u zglobovima, i uzrokovati upalu; I to se tada naziva napadom gihta koji može biti vrlo bolan.

Mokraćna kiselina se rutinski određuje tijekom krvnih pretraga radi dijagnosticiranja gihta, ili kontrole njegovog tijeka.

 

Što se podrazumijeva pod povišenim razinama mokraćne kiseline?

Specijalistički naziv za povišenu mokraćnu kiselinu je hiperuricemija. Možda ste bolje upoznati s povezanom bolešću koja je uobičajeno poznata kao giht. Giht nastaje kada se povišena mokraćna kiselina u krvi kristalizira i nakuplja u zglobovima. To rezultira bolnom upalom zglobova, najčešće u zglobu palca. Štoviše, ako je stanje kronično, mokraćna kiselina se nakuplja i u mekom tkivu, i u koštanom tkivu, što je vidljivo kao kvržice gihta (tofi) na zglobovima prstiju.

Hiperuricemija se javlja kada je koncentracija u serumu > 6 mg/dl za žene i > 7 mg/dl za muškarce.

 

Harnsäure wird routinemäßig bei Blutuntersuchungen bestimmt, um Gicht zu diagnostizieren oder den Verlauf zu kontrollieren.

Kako mogu izmjeriti mokraćnu kiselinu?

U slučajevima povišene razine mokraćne kiseline, preporuča se mjerenje 1 puta dnevno mjernim sustavom Wellion LUNA Trio, kako bi se procijenilo je li promjena prehrane, ili terapija lijekovima uspješna.

Normalni raspon za zdravog muškarca: 3,4 - 7,0 mg/dL (0,2 - 0,42 mmol/L)
Normalni raspon za zdravu ženu: 2,4 - 6,0 mg/dL (0,14 - 0,36 mmol/L)

(Raspon služi samo kao referenca.)

 

Kako nastaje hiperuricemija?

Uzroci:

  • visok unos purina putem hrane

  • poremećeno izlučivanje mokraćne kiseline

  • povećana razgradnja stanica npr. zbog brzog mršavljenja, ili zbog kemoterapije


Oko 80% mokraćne kiseline izlučuje se putem bubrega, a oko 20% kroz crijeva. Poremećaj izlučivanja može nastati od različitih bolesti (npr. disfunkcija bubrega). Promijenjen način života u našem društvu (prejedanje, neaktivnost) smatra se glavnim uzrokom. Zbog toga se bolest često javlja zajedno s metaboličkim poremećajima poput pretilosti, visokog krvnog tlaka, povišenih lipida u krvi, i povišene razine glukoze u krvi. To se zove "metabolički sindrom". Muškarci općenito češće obolijevaju nego žene.

 

Kakav učinak ima prehrana?

Prehrana čini osnovu za liječenje povišene razine mokraćne kiseline, bez obzira na uzrok hiperuricemije. To bi trebala biti mješovita prehrana s niskim udjelom purina, i s hranom pretežno biljnoga podrijetla.

 

Što su purini?

Purini su proteinske strukture u hrani koje se u ljudskome tijelu razgrađuju u mokraćnu kiselinu, i izlučuju putem bubrega i crijeva. Ne dovode svi izvori purina do povećanja koncentracije mokraćne kiseline u serumu i/ili smanjenog izlučivanja.

 

Ernährungspyramide Österreich - Die Ernährungspyramide gibt Auskunft über die Art und Menge der Nahrungsmittel und Getränke, die aufgenommen werden sollten. Sie ist nach einem Bausteinprinzip aufgebaut. Anhand der sieben Stufen der Pyramide kann abgelesen werden, wie häufig verschiedene Lebensmittelgruppen gegessen werden sollten.

Osnovni principi nutricionističke terapije

  • Smanjenje unosa hrane životinjskog podrijetla, kao što je meso, suhomesnati proizvodi, iznutrice i plodovi mora

  • Konzumiranje nemasne hrane i obroka

  • Izbjegavanje konzumiranja previše fruktoze

  • Svakodnevna konzumacija nemasnog mlijeka i nemasnih mliječnih proizvoda

  • Pijenje dovoljno tekućine

  • Izbjegavanje alkohola

  • Normalizacija tjelesne težine

Dijetalnim mjerama, količina lijekova za smanjenje mokraćne kiseline koje je propisao liječnik može se smanjiti, ili se liječenje lijekovima može prekinuti. Da bi terapija bila uspješna, treba uzeti u obzir uzimaju li se drugi lijekovi ili dolazi do pojačane razgradnje stanica, što može uzrokovati hiperuricemiju.


Smanjenje unosa hrane životinjskog podrijetla, kao što su meso, suhomesnati proizvodi, iznutrice i plodovi mora

Meso i morski plodovi bogati su purinima, i zbog toga imaju učinak na povećanje razine mokraćne kiseline. Zbog toga meso i suhomesnate proizvode (npr. kobasice, pite) jedite samo do 3x tjedno (1 porcija je 120g mesa ili 50g suhomesnatih proizvoda). Iznutrice (npr. jetra, bubrezi ili srce) imaju posebno visok sadržaj purina, i zbog toga ih treba izbjegavati.

Preporuča se jesti 120 g ribe 1-2puta tjedno, jer je korisna za kardiovaskularni sustav. S druge strane, plodove mora i školjke treba jesti samo povremeno.

Konzumiranje nemasne hrane i obroka

Visoka konzumacija masti inhibira izlučivanje mokraćne kiseline preko bubrega, i dovodi do povećanja razine mokraćne kiseline u krvi. Koristite hranu s niskim udjelom masnoće, i pazite na umjerenu upotrebu masti i ulja.

Dnevni unos:
1 - 2 žlice biljnog ulja za pripremu jela, ili za salatu
Maksimalno jedna žlica mazive masti


Izbjegavanje konzumacije previše fruktoze

Fruktoza se prirodno nalazi u voću, a često se dodaje u hranu i piće kao zaslađivač. Izbjegavajte voćne sokove, smoothije, i druga zaslađena pića. Dnevna konzumacija voća od maksimalno dvije porcije (= 2 šake) nije problem. Ipak, voće koje sadrži puno fruktoze, poput banana i grožđa, treba strogo ograničiti.


Svakodnevna konzumacija nemasnog mlijeka i nemasnih mliječnih proizvoda

Mlijeko i mliječni proizvodi mogu smanjiti koncentraciju mokraćne kiseline u krvi, a ujedno su i veliki izvori proteina. Zbog toga su optimalno prikladni za pokrivanje dnevne potrebne količine proteina. Konzumirajte dnevno 2 – 3 nemasna mliječna proizvoda, kao što su prirodni jogurt, skuta, mlaćenica i nemasni polutvrdi sir.


Pijenje dovoljno tekućine

Unos tekućine od najmanje 2 litre dnevno trebao bi biti usmjeren na povećanje količine mokraćne kiseline koja se izlučuje putem bubrega. Odgovarajuća pića su voda, mineralna voda, te nezaslađeni biljni i voćni čajevi. Redovito pijenje kave može pomoći u smanjenju razine mokraćne kiseline.


Izbjegavajte alkohol

Alkohol općenito treba izbjegavati zbog njegovog učinka na povećanje razine mokraćne kiseline. Postoji nekoliko razloga za to, uključujući činjenicu da konzumiranje alkohola inhibira izlučivanje mokraćne kiseline, a istovremeno potiče proizvodnju mokraćne kiseline u jetri. Pivo (uključujući pivo bez alkohola) također sadrži purine koji povećavaju koncentraciju mokraćne kiseline u krvi.


Normaliziranje tjelesne težine

Budući da je pretilost povezana s hiperuricemijom, potrebno je postepeno mršavljenje. Gubitak težine također pomaže poboljšanju metaboličke situacije u slučajevima visokog krvnog tlaka, povišenih lipida u krvi, i razine šećera u krvi. Nagle dijete treba izbjegavati pod svaku cijenu. Ciljajte stalno gubiti 0,5 – 1 kg tjedno putem općih promjena u svom načinu života.

 

Mahunarke – jesu li korisne ili ne?

Mahunarke (leća, grah, grašak, slanutak, soja) i proizvodi od mahunarki, kao i nekoliko vrsta povrća (poput špinata i brokule) sadrže purine, ali nemaju nikakav utjecaj na koncentraciju mokraćne kiseline. Za razliku od starijih preporuka, ove namirnice ne trebaju biti ograničene. Međutim, treba izbjegavati njihovo kombiniranje sa životinjskim izvorima purina, kao što je meso.

 

Praktični savjeti

  • Ribi, peradi i svinjetini skinite kožu.

  • Poželjno je pripremati obroke s malom količinom mesa, npr. riža s mesom ili chilli con carne.

  • Izbjegavajte dimljene proizvode, jer proces dimljenja povećava koncentraciju purina.

  • Rjeđe jedite meso, tako da neka od ovih jela zamijenite vegetarijanskim obrocima na bazi žitarica, i proizvoda od žitarica i povrća.

  • Konzumirajte 3 porcije povrća/salate svaki dan, i maksimalno 2 porcije voća dnevno (1 porcija = 1 šaka) - to vam pomaže dobiti potrebnu količinu vitamina C. Vitamin C pomaže u smanjenju razine mokraćne kiseline. Hrana bogata vitaminom C uključuje agrume, jagode, slatke paprike, lisnato povrće, kupus i špinat.

  • Jedite juhu od povrća umjesto juhe od mesa ili kostiju, jer su purini topljivi u vodi.

  • Izbjegavajte gotove začine, umake i bujon kocke od mesa. Umjesto toga koristite kockice temeljca od povrća bez ekstrakta kvasca, ili svježe začinsko bilje i povrće kao začin.

  • Odaberite metode pripreme hrane s malo masnoće kao što su kuhanje, pirjanje, pečenje na malo ulja ili kuhajte na pari.

 

Odabir hrane

 

 PreporučenoNije preporučljivo

Napitci

Voda, (gazirana), mineralna voda, soda s limunom, nezaslađeni biljni/voćni čaj > Najmanje 2 litre dnevno

Voćni sokovi, smoothieji, limunada, ledeni čaj, aromatizirana mineralna voda, energetska pića;

alkoholna pića (alkohol umjereno u dogovoru s liječnikom), pivo bez alkohola

Povrće, mahunarke, gljive

Sve vrste povrća pripremljenog prirodno ili sirovo, salata kao prilog, mahunarke, gljive

Kuhanje bez masnoće npr. konzervirano/panirano povrće;

Kombinacija mahunarki s mesom, suhomesnatim proizvodima, iznutricama

Voće

Sve vrste sirovog ili pripremljenog voća npr. kompot

> Maksimalno dvije porcije voća dnevno

Velike količine voća koje sadrži puno fruktoze (kao što su banane, grožđe i trešnje)

Žitarice i proizvodi od žitarica, krumpir

Kruh, peciva, tjestenina, riža, knedle, palenta, kus-kus, proso, heljda. > po mogućnosti cjelovite vrste, krumpir

Pripravci od krumpira s visokim udjelom masti, kao što su čips i kroketi

Mlijeko i mliječni proizvodi

(nemasno) mlijeko i mliječni proizvodi kao što su prirodni jogurt, skuta, mlaćenica, fermentirano mlijeko, kefir, skyr

Mliječni proizvodi s voćem kao što je voćni jogurt ili voćna mlaćenica;

sirevi bez masti

Masti i ulja

Umjereno korištenje biljnih ulja za pripremu hrane i salata, kao i masnoće za mazanje

Pročišćeni maslac, mast, namaz od slanine

Meso i mesni proizvodi

Nemasno meso peradi, govedine, teletine, svinjetine. Proizvodi od nemasnog mesa kao što su šunka, poljska kobasica, teleća kobasica > maksimalno 2 – 3x tjedno 120 g mesa ili 50 g suhomesnatih proizvoda

Koža peradi, svinjska kožica;

Iznutrice i proizvodi od iznutrica, kao što su jetrene okruglice, slezena na tostu (Milzschnitten);

proizvodi od dimljenog mesa;

visokomasne proizvode i pripravke kao što su pohani proizvodi

Riba, morski plodovi i školjke

Sve vrste svježe ribe, nemasne i masne

> 1 – 2 puta tjedno 120 g

Plodovi mora, školjke, riblja koža, riblje konzerve, dimljena riba

Jaja

3 jaja tjedno

Jela od jaja s visokim udjelom masti, kao što su šunka i jaja.

Gotovi proizvodi, kvasac, slatkiši i grickalice

Niskokalorični deserti kao što su krema od prirodne skute s voćem, savijača od jabuka od tankog tijesta za savijače, domaći puding; slatkiši I grickalice u umjerenim količinama

Gotovi proizvodi, gotovi začini i umaci; proizvodi koji sadrže puno kvasca, npr. mješavine začina s bazom kvasca;

slastice s visokim udjelom masti npr. lisnato tijesto / proizvodi od lisnatog tijesta, krafne i kremšnite

Ova tablica nije potpuna, ali bi trebala poslužiti kao prijedlog.

 

Ideje za vegetarijanske obroke

Hladna jela

  • Srednje masni polutvrdi sir (35% masti) s kruhom i povrćem (rajčica, slatka paprika, čili, kiseli krastavci)

  • Namaz od skute (sirni namaz Liptauer, namaz od jaja/začinskog bilja/sjemenki bundeve/hrena) s kruhom od integralnog brašna i povrće

  • Namaz za kruh od slanutka, leće ili graha

  • Tvrdo/meko kuhano jaje s kruhom i štapićima od povrća

  • Rajčice i mozzarella s graham kruhom

  • Grčka salata s fetom i ciabattom

  • Salata od tjestenine/zrna žitarica sa sirom ili jajem i povrćem

  • Salata od graha/leće/slanutka s pečenim proizvodima

  • Kaša s voćem i orasima

  • Puding od griza/puding od riže sa nezaslađenim kompotom/voćnim pireom


Topli obroci

  • Špageti s umakom od rajčice ili carbonara od tikvica

  • Punjene tikvice s krumpirom

  • Bundeva s prženom palentom

  • Gulaš od graha s kruhom

  • Leća i povrće s okruglicama od kruha

  • Kremasti špinat s pečenim krumpirom i pečenim jajetom

  • Štrudla od tankog tijesta za savijače s raznim nadjevima poput povrća, špinata i fete, kupusa ili bundeve

  • Lazanje od povrća, špinata ili bundeve

  • Okruglice od jaja sa zelenom salatom

  • Tjestenina s bijelim kupusom, sa salatom

  • Riža s povrćem i tofuom prženim na tavi

  • Složenac od krumpira i brokule

  • Curry od slanutka s rižom

  • Uštipci od povrća s umakom od začinskog bilja, krumpirom i peršinom

  • Gulaš od krumpira

  • Palačinke od skute s nezaslađenim kompotom

  • Puding od riže i pečene jabuke

     

 

Ovaj i druge članke možete pronaći kao vodiče za preuzimanje kao PDF.

Izvori:

Gröbner, W.: Hyperurikämie und Gicht. U: Biesalski, Hans Konrad et al. (Hrsg.): Ernährungsmedizin / Nach dem neuen Curriculum Ernährungsmedizin der Bundesärztekammer. 5. Auflage, Thieme-Verlag, Stuttgart, 2018., S.709–719.

Sautner, J. i sur. (ÖGR – Arbeitskreis für Arthrose und Kristallarthropathien): Österreichische Ernährungs- und Lebensstilempfehlungen bei Gicht und Hyperurikämie. U: Zeitschrift für Rheumatologie, 7, Springer Verlag, Berlin Heidelberg, 2015., S.631-636.

Choi, HK i sur.: Hrana bogata purinom, unos mliječnih proizvoda i proteina te rizik od gihta kod muškaraca. U: N. Engl. J. Med. 350 (11), 2004, S.1093-1103.

Kaneko, Kiyoko i sur.: Sadržaj ukupnih purina i purina u uobičajenim namirnicama za olakšavanje nutritivne terapije gihta i hiperurikemije. U: Biol. Pharm. Bik. 37 (5). Japan, 2014., S.709-721.

Bundesministerium für Gesundheit: Die österreichische Ernährungspyramide, Online im WWW unter URL: sozialministerium.at