Kasne komplikacije dijabetesa

KASNIJE KOMPLIKACIJE – VASKULARNE BOLESTI

Vjerojatnost za njih se vjerojatno već značajno povećala u preliminarnoj fazi dijabetesa

 

Dijabetes je jedan od najvećih izazova našeg vremena. S jedne strane zbog toga što je sve više oboljelih od njega, a s druge strane jer je riječ o vrlo složenoj metaboličkoj bolesti u kojoj odlučujuću ulogu nema samo šećer u krvi. Dugotrajno neotkrivene povišene razine šećera u krvi mogu uzrokovati oštećenje krvnih žila i živaca. Rano otkrivanje i liječenje stoga predstavlja izazov, što nije lak zadatak jer većina oboljelih od šećerne bolesti u ranoj fazi bolesti nema nikakve simptome, pa stoga ni ne traže liječničku pomoć.

 

Zbog toga je još važnije davati informacije o komplikacijama, koje, ako se pojave, mogu značiti velika ograničenja za oboljele, ali i visoke troškove za širu javnost. U principu, sve kasne komplikacije imaju jednu zajedničku osobinu – proizlaze iz oštećenja krvnih žila. Ovisno o njihovoj lokalizaciji, razlikuje se oštećenje velikih žila (makroangiopatija), i oštećenje malih žila (mikroangiopatija).

 

Vaskularna bolest (angiopatija)

 

Mikroangiopatske kasne komplikacije
Male i vrlo male krvne žile oštećuju se uglavnom zbog povišene razine glukoze u krvi tijekom dužeg vremenskog razdoblja, što dovodi do poremećaja u funkciji i strukturi osjetljivog endotela. Endotel postaje deblji (skleroza) i propustan, što uzrokuje taloženje čestica krvi i bjelančevina u tkivima, narušavajući rad organa.

Dijabetička retinopatija
Mikro kapilare u retini oka su oštećene. Ova kasna komplikacija najčešći je razlog sljepoće u zapadnom dijelu svijeta. Za dodatne informacije pogledajte Dijabetička retinopatija.

Dijabetička nefropatija
Bubrezi su važni organi jer održavaju funkciju filtera za ljudsko tijelo, ali služe i kao regulator ravnoteže tekućine uključujući mikroelemente, i utječu na proizvodnju krvnih stanica. Ako su bubrezi oštećeni zbog slabe metaboličke kontrole, učinak filtera je smanjen. Za dodatne informacije pogledajte Dijabetička nefropatija.

Dijabetička neuropatija
Ova kasna dijabetička komplikacija rezultira oštećenjem živaca. Razlog tome je što su živčane stanice nedovoljno hranjene krvnim žilama koje su oštećene zbog mikroangiopatije. Snažne fluktuacije razine glukoze u krvi također mogu dovesti izravno do oštećenja živčanih stanica.

Razlikuju se periferna neuropatija koja uglavnom uzrokuje naprezanje živaca nogu ili ruku, od autonomne neuropatije gdje su uglavnom pogođeni unutarnji organi, ili regulacija proizvodnje znoja u stopalima. Za dodatne informacije pogledajte Dijabetička neuropatija.

Makroangiopatija
Pod ovim se misli na oštećenje velikih krvnih žila, kao što su karotidna arterija, aorta, koronarne žile ili velike krvne žile stopala. Ovo oštećenje nastaje zajedno s aterosklerozom koja brzo i agresivno napreduje kod osoba s dijabetesom. Treba uzeti u obzir da se kod dijabetesa tip 2 osim visoke razine glukoze u krvi javljaju i kvalitativni i kvantitativni metabolički poremećaj, te hipertenzija.

Razina LDL kolesterola („lošeg kolesterola”) je od velike važnosti. LDL molekule osoba s dijabetesom posebno su male i guste, te stoga lako mogu prodrijeti u stijenke krvnih žila, ostati tamo i zajedno s upalnim stanicama i česticama kalcija dovesti do tzv „plakova”. To može dovesti do stenoze krvnih žila. Ako spontano puknu eliminacijom njihovog sadržaja, to bi moglo dovesti do akutnog zatvaranja krvnih žila aktiviranjem zgrušavanja krvi.

Zbog lokalizacije ovog zatvaranja, to može rezultirati srčanim udarom, moždanim udarom, ili smanjenjem cirkulacije u nozi. Kako bi se spriječio ovaj razvoj, važno je optimizirati kontrolu dijabetesa (HbA1c < 7,0%), ali i minimizirati sve ostale čimbenike rizika od ateroskleroze. To znači snižavanje krvnog tlaka < 130/80 mmHg, snižavanje LDL kolesterola < 2,59 mmol/L, i podizanje razine HDL (dobrog kolesterola) na > 1,03 mmol/L za muškarce i > 1,29 mmol/L za žene.

Drugi važan faktor je konzumacija duhana. Pušenje i dijabetes su loša kombinacija. Svaka osoba s dijabetesom trebala bi smanjiti, ili još bolje prestati pušiti. Redovite liječničke kontrole (jednom godišnje) sa obojenom dupleksnom sonografijom moždanih žila, mjerenje cirkulacije u žilama nogu i EKG. Osim toga, osobe s hipertenzijom trebale bi se podvrgnuti ehokardiografiji i ergometriji.

 

Prevencija

Osnovni zahtjevi za osobe s dijabetesom su redoviti liječnički pregledi i dobra kontrola razine glukoze u krvi kako bi se spriječile kasne komplikacije. Bitni su HbA1c niži od 7%, samokontrola glukoze u krvi, apstinencija od nikotina, dobro uravnotežena prehrana, aktivnost i redoviti liječnički pregledi. Na vrijeme poduzete mjere mogu pomoći da se izbjegnu eventualne kasne komplikacije.